Da li je Božji Zakon, 10 Zapovesti, ukinut?

 

 

Mnogi hrišćani danas veruju da je Božji Zakon važio samo za jevrejski narod ali da vise ne važi za hrišćane. Da li je uredu da hrišćani zanemajuju Božji Zakon? Pokušaćemo da nađemo odgovor u sledećim Biblijskim tekstovima.

 

Kako su date 10 Zapovesti? - Tada reče Bog sve ove riječi (2. Mojsijeva 20:1) Bog nije poverio ni jednoj osobi da nas obavesti o Deset Zapovesti nego ih je on sam izrekao

 

Ko je napisao 10 Zapovesti? - I izgovorivši ovo Mojsiju na gori Sinajskoj, dade mu dvije ploče svjedočanstva, ploče kamene pisane prstom Božijim.” (2. Mojsijsve 31:18) Bog je Mojsiju dao dve kamene ploče na kojima je sam Bog napisao Deset Zapovesti. To su jedine reči koje su poznate čoveku da ih je sam Bog napisao.

 

Šta bog kaže za ono što on kaže svojim ustima? – “Neću pogaziti zavjeta svojega, i što je izašlo iz usta mojih neću poreći.” (Psalam 89:34) Ono što Bog da kao zapovest, on nikada to ne menja.

 

Da li je ova istina specifična za Deset Zapovesti? – “Djela su ruku njegovijeh istina i pravda; vjerne su sve zapovijesti njegove;  Tvrde su za vavijek vijeka, osnovane na istini i pravdi.” (Psalam 111:7,8)

 

Zato što su Božje reči večne, šta čovek treba da radi? Doznah da što god tvori Bog ono traje dovijeka, ne može mu se ništa dodati niti se od toga može što oduzeti; i Bog tvori da bi ga se bojali.» (Propovednik 3:14) Čovek može samo slušati i izvršavati ono što Bog kaže ali ne može to menjati. Jer ja Gospod ne mijenjam se; zato vi, sinovi Jakovljevi, ne izgiboste.» (Malahija 3:6) Bog kaže da se On nikada ne menja a Njegove Zapovesti su izraz njegovog nepromenjivog Bića.

 

 

 

Da li je Hristos izmenio Zakon?

 

 

Kao što smo videli, Bog, Otac, nije promenio Njegov zakon koji je sam izrekao na gori Sinaju i svojim prstom ga napisao na kamenim pločama. Pitanje se često postavlja da li je to uradio Isus Hristos?

 

Šta je bila Hristova misija na ovoj zemlji? – “Gospodu bijaše mio radi pravde njegove, učini zakon velikim i slavnim.» (Isaija 42:21).  Ako je Isus Hristos išta radio na ovoj zemlji, to je bilo uzdizanje Božjeg Zakona.

 

Prema Isusovim rečima, koliko će dugo trajati Zakon Božji? – «Ne mislite da sam ja došao da pokvarim zakon ili proroke: nijesam došao da pokvarim, nego da ispunim.Jer vam zaista kažem: dokle nebo i zemlja stoji, neće nestati ni najmanjega slovca ili jedne title iz zakona dok se sve ne izvrši.  Ako ko pokvari jednu od ovijeh najmanjijeh zapovijesti i nauči tako ljude, najmanji nazvaće se u carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u carstvu nebeskome.

 

Prema Isusu Hristu, Zakon Božji će biti važeći dokle stoji neb i zemlja stoje. Očito je da nebo i zemlja jos uvek stoje a sa time i Božji Zakon. Isus želi reći da je vrlo opasno da neko krši i najmanju Božju zapovest. Jasno je da ovde Isus govori o Deset Zapovesti jer kasnije u poglavlju on objasnjava neke tačke iz tog Zakona.

 

Šta je čovekov zadatak po pitanju Deset Zapovesti? - “Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku.  Jer će svako djelo Bog iznijeti na sud i svaku tajnu, bila dobra ili zla.” (Propovednik 12:13,14)

 

Ako želimo ući u Carstvo Božje, šta moramo da činimo?«I razgnjevi se zmija na ženu, i otide da se pobije sa ostalijem sjemenom njezinijem, koje drži zapovijesti Božije i ima svjedočanstvo Isusa Hrista» (Otkrivenje 12:17)

 

«Ovdje je trpljenje svetijeh, koji drže zapovijesti Božije i vjeru Isusovu.” (Otkrivenje 14:12)

 

Kao što vidimo, Bog će imati ljude na zemlji u poslednjim danima pre njegovog dolaska, koji će držati Njegov Zakon.

 

Koji je biblijski izraz za one koji krše zakon? – “Svaki koji čini grijeh i bezakonje čini: i grijeh je bezakonje.» (1. Jovanova 3:4) Prema tome, oni koji krše Božji zakon se zovu grešnici ili bezakonici

 

Dali su prema Svetom Pismu, Božje zapovesti teške za nas? – «Jer je ovo ljubav Božija da zapovijesti njegove držimo; i zapovijesti njegove nijesu teške.» (1. Jovanova 5:3) Jovan je isto tako napisao da je držanje zapovesti ključno za hrišćene: «I po tom razumijemo da ga poznasmo, ako zapovijesti njegove držimo.  Koji govori: poznajem ga, a zapovijesti njegovijeh ne drži, laža je, i u njemu istine nema;» (1. Jovanova 2:3,4)

 

 

Šta je Hristos prikovao na krstu prema Kološanima poslanici 2:14,15

 

Mnogi hrišćani koji odbaciju neke biblijske zapovesti, kao što je slučaj sa Subotom, na primer, će često citirati Kološanima 2. glavu. Da li je stvarno ovo poglavlje temelj na kome se može odbaciti bilo koja Božja zapovest?

 

«I izbrisavši pismo uredbe koja bješe protiv nas, i to uzevši sa srijede prikova ga na krstu;   I svukavši poglavarstva i vlasti izvede ih na ugled slobodno, i pobijedi ih na njemu.» Kološanima 2:14,15

 

Mnogi će reći da su ovo stvarno jaki dokazi u korist ukidanja Božjih zapovesti. Ali, pre nego što na osnovu jednog stiha odbacimo bilo koju Božju zapovest, pogledajmo kako Biblija razjašnjava ovaj tekst.

 

Prvo, šta je to bilo prikovano na krstu? Da li so to bile Bozje zapovesti kao što bi neki rekli, ili je to bio greh? Pavle odgovara na ovo pitanje kada pocinje ovaj odlomak na taj način što kaže da je Hristos «oprostivši nam sve grijehe, i izbrisavši pismo uredbe koja bješe protiv nas». Nema sumnje da su naši gresi bili prikovani na krstu u telu Hristovom.  Zapazimo 14. stih u sledećem prevodu:

 

14. «On je konacno obrisao zapis prekrsenih zapovesti koji vise nad nasom glavom podpuno ih poništio prikovavši ih na krstu.»

 

14. «Ukinuvši veze koje su bile protiv nas sa zahtevima zakona; On je to uklonio tako što je to prikovao na krstu»

 

«Pismo i uredbe» se odnosi na zapis nasih greha. Na mnogim mestima u Bibliji, naši prošli gresi su nazvani «dug» (Matej 18:30); ovde je učenje da je Hristos uklonio naš dug i da ga je prikovao na krst. Ovo je aluzija na istocnjacki obicaj da se potvda o dugu prikuje na dužnikova vrata. Nije zakon bio prikovan na krstu nago naš duh, naši gresi.

 

«Uredbe» u Kološanima 2. glavi

 

Šta je prestalo da ima značenje Hristovim krstom? Jsu li to Božje Zapovesti za kojima je Bog proglasio šta je pravedno a sta je nepravedno? Ili, da li su to pravila koja su upućivala grešnika na krv kao sredstvo odkupa? Nakon što čitamo 2. poglavlje, naročito stihove 8, 21 i 22,  jasno je da Pavle govori o ljudskim pravilima i privremenim ritualnim običajima.

 

Pavle objašnjava da pravila zakona koja su predskazivala stvarni dogadjaj, su prestala da budu neobhodnost. O tim pravilima Pavle pise u Jevrejima 9:10 «Osim u jelima i pićima, i različnom umivanju i pravdanju tijela, koje je postavljeno do vremena popravljenja.» Isto tako su ta pravila nazvana i «Zakon zapovijesti naukama» (Efescima 2:15) koja su stvarale pregradu izmedju Jevreja i neznabožaca. Ta pravila uključuju žrtve, službu u hramu, levitsko sveštenstvo, godišnje praznike i pravila oko ceremonijalne nečistoće. Sve to je ukazivalo na krst i potrebu za Spasiteljem, i kada je taj Spasitelj došao, i ocistio njihove grehe, senka je našla svoje ispunjenje u realnosti. U jednostavnim recima, pravila su ukazivala na lek za greh i prestala su sa tom funkcijom kada je lek za greh došao na ovoj svet.  Ovo svakako uklanja svaku sugestiju da je Pavle izjavio da je Dekalog – Deset zapovesti postao nevažeći jer Zapovesti Božje definiraju greh ali ne daju sredstvo za oproštaj. To sredstvo je Isus Hristos.