|
||||||
Čitate knjigu: AKO POSTOJI BOG, ZAŠTO POSTOJE ATEISTI |
Čitate poglavlje: NIČEOVA OGRANIČENJA |
|||||
Fridrih Niče retko izaziva ambivalentna (dvostruka i protivurečna) osećanja kod teista. On je bio toliko žestoki anti‑hrišćanin da se vernici jedva mogu uzdržati da ne pobesne, kad diskutuju o njegovom životu. Što se mene tiče, ja sam duboko impresioniran ne samo njegovim razmišljanjem, već i njegovim žarom. Poput, hrišćanskog filozofa Serena Kjerkegora (Soren Kierkegaard), Niče je izložio razornu kritiku institucionalizovane religije, što ja duboko cenim. Od velike je koristi njegov opis dekadentnog evropskog društva, naročito na moralnom planu. Bez sumnje je tačna konstatacija da, često, herojska moralna hrabrost pravi kompromise ili se žrtvuje radi sigurnosti u okviru stada. Ako je život, u krajnjoj instanci, bez vrednosti, a osnovna čovekova karakteristika je žudnja za moći, onda Niče nudi silne razloge za negiranje kako Boga, tako i religije. Ako je izbegavanje rizika ispoljavanja hrabrosti jedini razlog ljudske religioznosti, onda se i ja uključujem u kampanju protiv religije. Međutim, i ovo se ne tiče pitanja Božjeg postojanja, mada duboko zadire u probleme religioznog ponašanja.Mada se analizom uloge psiholoških želja u religiji, mogu dobiti vredna saznanja vezana za ljudsko ponašanje, tim razmatranjima se ne može rešiti problem Božje egzistencije. Istina se nikad ne može otkriti analizom onoga što čovek želi ili ne želi da bude istina.Svakako, ostaje činjenica da mnogi ljudi zaista temelje svoje neverovanje na psihološkim argumentima Frojda, Marksa i ostalih. U sledećim poglavljima ćemo videti da postoji isto tako mnogo argumenata koji pokazuju da i neverovanje ima svoje korene takođe u čovekovim psihološkim potrebama.
|