28. Nova zemlja

Na novoj Zemlji, na kojoj će prebivati pravednici, Bog će osigurati večni dom za spašene i savršenu životnu sredinu za večni život, ljubav, radost i poučavanje u Njegovoj prisutnosti. Ovde će sam Bog prebivati sa svojim narodom, a patnje i smrt će nestati. Velika borba biće okončana i greha više neće biti. Sve što je živo i neživo objavljivaće da je Bog ljubav; i On će vladati večno. Amin. (Osnovna verovanja, 28) Nastavi čitati

Objavljeno u 28. Nova zemlja | Označeno sa , , , , , , | Ostavi komentar

27. Milenijum (hiljadugodišnje carstvo) i kraj greha

Milenijum je hiljadugodišnje carovanje Hrista sa svojim svetima na Nebu između prvog i drugog vaskrsenja. U toku ovog vremena sudiće se zlim mrtvima; Zemlja će biti potpuno opustošena, bez stanovnika, zauzeta od sotone i njegovih anđela. Na njegovom kraju Hristos i Njegovi anđeli i Sveti grad sići će sa Neba na Zemlju. Nepravedni mrtvi tada će vaskrsnuti i sa sotonom i njegovim anđelima opkoliće grad; ali vatra od Boga uništiće ih i očistiti Zemlju. Svemir će tako zauvek biti oslobođen od greha i grešnika. (Osnovna verovanja, 27) Nastavi čitati

Objavljeno u 27. Milenijum i kraj greha | Označeno sa , , , , | Ostavi komentar

26. Smrt i vaskrsenje

Plata za greh je smrt. Bog, koji je jedini besmrtan, podariće večni život onima koje je otkupio. Do tog dana, smrt je besvesno stanje svih ljudi. Kada se Hristos, koji je naš život, bude pojavio, vaskrsli pravednici i živi pravednici biće proslavljeni i uzeti na nebo da dočekaju svoga Gospoda. Drugo vaskrsenje, vaskrsenje pravednik, dogodiće se 1 000 godina kasnije. (Osnovna verovanja, 26) Nastavi čitati

Objavljeno u 26. Smrt i vaskrsenje | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar

25. Drugi Hristov dolazak

Drugi Hristov dolazak predstavlja blaženu nadu Crkve, veličanstveni vrhunac jevanđelja. Spasiteljev dolazak biće doslovan, ličan i vidljiv na celom svetu. Kada se  bude vratio, mrtvi pravednici vaskrsnuće i zajedno sa živim pravednicima biće proslavljeni i uzeti na Nebo, a nepravedni će umreti. Gotovo potpuno ispunjenje većine proročanstava, zajedno sa sadašnjim stanjem u svetu, ukazuje da je Hristov dolazak blizu. Vreme tog događaja nije otkriveno, pa je zato potrebno da u svako doba budemo spremni. (Osnovna verovanja, 25) Nastavi čitati

Objavljeno u 25. Drugi Hristov dolazak | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar

24. Hristova služba u nebeskoj Svetinji

Na Nebu postoji svetište, pravi šator kog je Bog postavio, a ne čovek. U njemu Hristos vrši službu za nas, omogućujući vernicima da iskoriste Njegovu žrtvu pomirenja prinesenu na krstu jednom za sve. On je postavljen za našeg Prvosveštenika i otpočeo je sa svojom posredničkom službom u vreme svoga vaznesenja.
Godine 1844. na kraju proročkog vremenskog razdoblja od 2300 večeri/jutara (tj. godina), On je ušao u drugu i posljednju fazu svoje službe pomirenja. To je delo istražnog suda koji je deo poslednjeg otklanjanja svakog greha, slikovito prikazanog u očišćenju starog jevrejskog svetišta na Dan očišćenja. U toj se tipičnoj službi, Svetinja je bila očišćena krvlju žrtvovanih životinja, ali nebeske stvari čiste se savršenom žrtvom Isusove krvi.
Istražni sud otkriva nebeskim razumnim bićima ko je među mrtvima zaspao u Hristu i zato se u Njemu smatra dostojnim da sudeluje u prvom vaskrsenju. On takođe omogućava da se vidi koji od živih prebivaju u Hristu, drže Božje zapovesti i veru Isusovu, te su u Njemu spremni za prelaz u Njegovo večno carstvo. Ovaj sud potvrđuje Božju pravednost u spašavanju onih koji vjeruju u Isusa. On objavljuje da će oni, koji su ostali verni Bogu, primiti Carstvo. Završetak ove Hristove službe obeležiće kraj vremena milosti pre Drugog Hristovog dolaska. (Osnovna verovanja, 24) Nastavi čitati

Objavljeno u 24. Hristova služba u nebeskoj Svetinji | Označeno sa , , , , | Ostavi komentar

23. Brak i porodica

Bog je ustanovio brak u Edemu, a Isus ga je ponovo potvrdio kao doživotnu zajednicu između čoveka i žene u druženju punom ljubavi. Za hrišćanina bračna obaveza se daje istovremeno Bogu kao i bračnom drugu i treba je sklopiti između partnera koji su iste vere. Obostrana ljubav, uvažavanje, poštovanje i odgovornosti jesu tkivo ove veze koja treba odsjajivati ljubavlju, svetošću, bliskošću i postojanošću odnosa između Hrista i Njegove Crkve.
Što se tiče rastave, Isus je učio da osoba koja se rastane od bračnog druga, osim za preljubu, te sklopi brak s drugim bračnim drugom, čini preljubu. Premda neki odnosi u porodici možda ne odgovaraju idealu, bračni drugovi koji se u Hristu potpuno predaju jedan drugome mogu postići zajednicu ljubavi uz pomoć vođstva Duha i vaspitanja u Crkvi. Bog blagosilja porodicu i želi da njeni članovi pomažu jedan drugome do potpune zrelosti. Roditelji trebaju odgajati svoju decu da vole Boga i da Mu budu poslušni.
Svojim primerom i svojim rečima trebaju ih poučavati da je Hristos vaspitač koji voli, koji je uvek nežan i brižan, koji želi da oni postanu udovi Njegovog tela, Božje porodice. Povećana bliskost u porodice jedan je od znakova posljednje vesti evanđelja. (Osnovna verovanja, 23) Nastavi čitati

Objavljeno u 23. Brak i porodica | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

22. Hrišćansko ponašanje

Pozvani smo da budemo pobožan narod koji misli, oseća i radi u skladu sa nebeskim načelima. Zbog Duha koji u nama ponovo stvara karakter našeg Gospoda, mi se uključujemo samo u ono što će u našem životu stvoriti čistotu sličnu Hristu, zdravlje i radost. To znači da naša zabava treba da odgovara najvišim merilima hrišćanskog ukusa i lepote. Dok priznajemo kulturne razlike, naša odeća treba da bude jednostavna, skromna i ukusna, koja dolikuje onima čija se istinska lepota ne sastoji od spoljašnjeg ukrašavanja, već od neprolaznog ukrasa blagog i tihog duha.
To takođe znači da pošto je naše telo hram Svetoga Duha, mi treba da se razumno brinemo o njemu. Pored dovoljnog vežbanja i odmora, treba da usvojimo i najzdraviju moguću ishranu i uzdržimo se od nečiste hrane utvrđene u Svetom pismu. Pošto alkoholna pića, duvan i neodgovorno korišćenje droga i narkotika štetno utiču na naše zdravlje, i od njih treba da se uzdržimo. Umesto toga treba da učestvujemo u svemu što naše misli i telo dovodi u poslušnost Hristu koji nam želi zdravlje, radost i dobro. (Osnovna verovanja, 22) Nastavi čitati

Objavljeno u 22. Hrišćansko ponašanje | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

21. Pristavska služba

Mi smo Božji pristavi, kojima je On poverio vreme i prilike, sposobnosti, posede i blagoslove Zemlje i njena sredstva. Mi odgovaramo Njemu za njihovu pravilnu upotrebu. Mi priznajemo Božje vlasništvo vernom službom Njemu i našim bližnjima, vraćanjem desetine, davanjem darova za objavljivanje Njegovog evanđelja i podupiranjem Njegove Crkve i njenim rastom. Pristavska služba je prednost koju nam je Bog dao za negovanje ljubavi i za pobedu nad sebičnošću i pohlepom. Pristav se raduje blagoslovima koji se kao rezultat njegove vernosti izlivaju na druge. (Osnovna verovanja, 21) Nastavi čitati

Objavljeno u 21. Pristavska služba | Označeno sa , , , | Ostavi komentar

20. Subota

Milostivi Tvorac, nakon šest dana stvaranja, odmarao se sedmoga dana i za sve ljude ustanovio Subotu kao uspomenu na stvaranje. Četvrta zapovest Božjeg nepromenljivog Zakona zahteva svetkovanje sedmog dana, subote, kao dana odmora, obožavanja i službe u skladu sa učenjem i životom Isusa, Gospodara subote. Subota je dan divnog zajedništva s Bogom i s bližnjima. Ona je simbol našeg spasenja u Hristu, znak našeg posvećenja, znak naše vernosti i predukus naše večne budućnosti u Božjem carstvu. Subota je Božji večni znak Njegovog večnog zaveta između Njega i Njegovog naroda. Radosno svetkovanje ovog svetog vremena od večeri do večeri, od Sunčevog zalaska do zalaska, je svetkovanje Božjeg stvaralačkog i otkupiteljskog dela. (Osnovna verovanja, 20) Nastavi čitati

Objavljeno u 20. Subota | Označeno sa , , , , , , | Ostavi komentar

19. Božji zakon

Uzvišena načela Božjeg Zakona uobličena su u Deset zapovesti i potvrđena Hristovim životom. Ona izražavaju Božju ljubav, volju i ciljeve s obzirom na ljudsko ponašanje i odnose i obavezuju sve ljude u svim vremenskim razdobljima. Ova su pravila osnova Božjeg saveza s Njegovim narodom i merilo Božjeg suda. Posredovanjem Svetoga Duha ona upućuju na greh i bude potrebu za Spasiteljem. Spasenje je samo od milosti, a ne od dela, a njegov rod je poslušnost Zapovestima. Ova poslušnost razvija hrišćanski karakter i donosi osećaj sreće. Ona je dokaz naše ljubavi prema Gospodu i naše brižljivosti za naše bližnje. Poslušnost koja potiče od vere pokazuje Hristovu silu da preobrazi život i u skladu s tim jača hrišćansko svjedočenje. (Osnovna verovanja, 19) Nastavi čitati

Objavljeno u 19. Božji zakon | Označeno sa , , , , , | Ostavi komentar